Svaka alergija predstavlja neprimeren i neuobičajeni odgovor imunog sistema organizma na neku stranu supstancu. Ta susptanca naziva se allergen. Najbrojniji i najčešći simptomi alergijske reakcije su: zapušen nos i sinusi, peckanje i curenje nosa, slivanje sekreta niz zid ždrela, karakterisični svrab i suzenje očiju, kašalj.

Zbog alergije moguća je pojava i tamnih kolutova oko očiju koji se još nazivaju i alergijski podačnjaci, a razlog njihovog nastanka je ograničen protok krvi oko sinusa.

Zašto imunološki sistem tako reaguje još uvek se pouzdano ne zna. Postoje brojne teorije, pa neki naučnici razlog za porast broja ljudi koji pate od alergija pronalaze u prekomernoj čistoći, neki u životnoj sredini koja je sve zagađenija, preteranoj upotrebi lekova, ali ono što je sigurno, u nastanku alergija vrlo važnu ulogu ima genetska predispozicija.

Statistike pokazuju da kada jedan roditelj ima alergiju verovatnoća da će i dete biti alergično je 50% a kada alergiju imaju oba roditelja ova verovatnoća je 75%.

Zanimljivo je da se sklonost ka alergiji nasleđuje ali ne i sklonost ka specifičnom alergenu, pa tako ako su na primer, roditelji alergični na polen, dete će imati generalno sklonosti ka razvoju alergija ali ne obavezno i na polen.

Simptomi alergijskog rinitisa nalikuju simptomima prehlade, ali ove simptome ne izazivaju virusi. Pri udisanju polena, imuni sistem se aktivira, oslobađaju se supstance kao što su histamin i druge aktivne materije, takozvani medijatori zapaljenske reakcije, koji dovode do upalnog procesa u sluzokoži nosa. Kao rezultat javljaju se simptomi nadražaja – svrab i kijanje, kao i zapušenost nosa koja je često praćena znacima oboljenja paranazalnih sinusa. Kod velikog broja bolesnika simptomi nosa i sinusa udruženi su sa svrabom, suzenjem i crvenilom očiju. Čak 71 % pacijenata pati istovremeno od nosnih i očnih simptoma usled alergije na polene.

U zavisnosti od izraženosti simptoma, odnosno težine bolesti kod pacijenata varira i kvalitet života. Osobe sa izraženim siptomima su često iscrpljene, loše spavaju, deca imaju lošije rezultate u školi, a odrasli na poslu. Određene profesije su više pogođene pojavom simptoma alergijskog rinitisa od drugih. Kvalitet života je posebno narušen bolesnicima koji u toku obavljanja svoga posla dolaze u kontakt sa polenima ili se bave profesijama za čije je obavljanje potrebna visoka koncentracija, a koja je narušena simptomima oboljenja.

Poremećaji koje alergijski rinitis izaziva na nosu i paranazalnim sinusima negativno se odražavaju na funkciju pluća i srca. Pored toga ovo oboljenje često je povezano sa bronhijalnom astmom i nosnim polipima.

Alergija nije izlečiva ali postoje lekovi koji uklanjaju simptome i olakšvaju život alergičnim osobama. U tu svrhu koriste se lekovi iz grupe antihistaminika, dekongestivi, kortikosteroidi itd. Antihistaminici su vrlo važna grupa lekova koja se koristi kod alergijskog rinitisa posebno izazvanog polenom, a primenjuju se i za sprečavanje urtikarije (koprivnjače). Takođe lekovi iz ove grupe jako su delotvorni u slučaju alergije na ubod insekata, i alergija na lekove. Međusobno se razlikuju po dužini delovanja i intenzitetu eventualnih neželjenih dejstva (pospanost, sedativno dejstvo).

Intranazalni kortikosteroidi su lekovi koji smanjuju upalu sluzokože nosa i umanjuju zapušenost nosa, svrab i kijanje. U pitanju su lekovi u obliku spreja za nos koji deluju lokalno na mestu upale i čija je primena efikasna i sigurna.

Postoje i novi intranazalni kortikosteroidi, kao što je flutikazonfuroat, koji osim nosnih umanjuju i očne simptome, najčešće svrab i suzenje očiju. Prve rezultate ovi lekovi ne pokazuju odmah, već je do poboljšanja potrebno sačekati nekoliko dana, ali nakon toga olakšanje simptoma je vidljivo i ima sve bolje efekte na simptome alergijske reakcije kod duže primene.

Savet:

Neophodno je redovno koristiti terapiju tokom cele sezone cvetanja biljaka koje izazivaju alergijsku rekaciju. Najbolji efekti se postižu ukoliko se terapija započne dve nedelje pre početka sezone uzročnog polena. Pored upotrebe lekova, važno je smanjiti izloženost alergenima.

U periodu sezone polena: kada je vrednost polena najviša smanjiti boravak na otvorenom a po povratku kući tuširati se i prati kosu, zaštititi oči naočarama, slanim rastvorima ispirati sluzokožu nosa, ne sušiti veš na otvorenom, prozore kako u stambenom prostoru tako i na automobilu držati zatvorenim, praktikovati kratkotrajno provetravanje, pratiti vrednosti polena u vazduhu putem medija, tokom perioda kada je vrednost polena najveća planirati odmor u mesta gde se očekuje niža vrednost.